Show Menu
Cheatography
  1. Home >
  2. Education >

Bakteriologija Cheat Sheet (DRAFT) by

ponavljanje za ispravak IMUNOLOGIJA

This is a draft cheat sheet. It is a work in progress and is not finished yet.

UVOD U IMUNOLOGIU

otpornošću organizma na štetne utjecaje okoline
fiziološke barijere + imunološki sustav
obrambeni sustav
MO izazivaju infekcije
alergeni izazivaju alergije
kontaktni inhala­cijski nutritivni
ANTIGE­N/I­MUNOGEN
SVAKA STRANA STANICA ILI TVAR KOJA MOŽE POKRENUTI IMUNOLOŠKU REAKCIJU
 
BJELAN­ČEVINE (PROTEINI) u membrani tuđih stanica, reaktivan samo EPIITOP
VLASTITE STANICE TOLERIRAMO (IMUNO­LOŠKA TOLERA­NCIJA), A TUĐE ODBACUJEMO (IMUNO­LOŠKA REAKCIJA)
  

IMUNOLOŠKI SUSTAV

LIMFNE STANICE (LEUKO­CITI)
LIMFNIH TKIVA
LIMFNI ČVOROVI
fagocitoza
 
SLEZENA
fagocitoza
 
TIMUS
sazrij­evanje limfocita T
 
KOŠTANA SRŽ
stvaranje krvnih stanica
 
NAKUPINE LIMFNOG TKIVA
fagocitoza
 
LIMFNE ŽILE
povezuju limfne čvorove

LEUKOCITI

BIJELE KRVNE STANICE
NASTAJU U KOŠTANOJ SRŽI PROCESOM HEMATO­POEZE
SAZRIJ­EVAJU U TIMUSU
    
EOZINO­FILI, BAZOFILI, NEUTROFILI
MIKROFAGI
IZRAVNO UNIŠTAVAJU MO
MONOCITI i LIMFOCITI
MAKROFAGI
ako ne uspiju IZRAVNOM BORBOM uništiti MO – predoč­avaju antigen MO limfoc­itima B
KEMOTA­KSIJA
KRETANJE FAGOCITA PREMA MO
FAGOCITI
IZRAVNA BORBA S MO
LyT
koštanoj srž, timus, vlasti­to/tuđe
izravno uništavaju MO, memorija
LyB
koštana srž,sl­ezena, doticaj s makrof­agi­ma=­plazma stanice
stvaraju IMUNOG­LOB­ULINE (antit­ijela), memorija
IG
IgA (obrana u sluzni­cama), IgD (infek­cija)
IgA (obrana u sluzni­cama), IgD (infek­cija)
protut­ijela se vežu za antigen
stvaraju kompleks antige­n-a­nti­tijelo (unište MO)
ili neutra­liz­iraju bakt. toksine

IMUNOST

prirođena
stečena
STEČENA FIZIOLOŠKA SPOSOBNOST ORGANIZMA DA SE BRANI OD ŠTETNOG DJELOVANJA EGZOGENIH (VANJSKIH) ETIOLOŠKIH NOKSI (ČIMBE­NIKA)
Imunološka reakcija
aktivacija imunol­oških stanica stranim antigenom – borba protiv nastanka infekcije
prvi kontakt s novim antigenom
(primarna imunološka reakcija)
burna imunološka reakcija – burna simpto­mat­ologija
svaki sljedeći kontakt s već poznatim antigenom
(sekun­darna imunološka reakcija)
brza reakcija, asimpt­omatska infekcija, postoje stanice s memorijom LyT+Ly
FIZIOLOŠKA BARIJERA
mjesta u tijelu koja nastoje spriječiti prodor MO u tijelo
neoštećena koža
sluznice
tjelesnni sekreti
tkivni makrofagi IgA u sluznicama
dlačice u nosu
  
MIKROFLORA
dobre bakterije
pobjeđuju patogene sve dok su u dovoljnoj količini
CITOKINI ILI INTERL­EUKINI
– kemijske tvari koje oslobađaju imunološke stanice
REGULIRAJU JAČINU I DUŽINU TRAJANJA IMUNOLOŠKE REAKCIJE
   
PRIVLAČE UPALNE STANICE NA MJESTO INFEKCIJE
   
POTIČU STVARANJE UPALNIH PROTEINA IZ JETRE – C-REAK­TIVNI PROTEIN (CRP)
   
UZROKUJU VRUĆICU
PIROGENE TVARI
UZROKOJU VRUĆICU
limfoc­itoza
- virusna infekcija
neutro­filija
bakter­ijska infekcija
eozino­filija
parazi­tarne infekcije; alergije
bazofilija
najčešće alergijske reakcije
  
porast titra IgG
stara infekcija
porast titra IgM
trenutna infekcija
  

INFEKCIJE I ZARAZNE BOLESTI

SIMBIOZA
suživot
parazi­tizam
MO korist­/do­maćin šteta
komenz­alizam
MO korist­/ne­utralno
mutualizam
korist jedan od drugoga
APATOGENI MO
ne uzrokuju infekciju
PATOGENI MO
uurokuju infekciju
OPORTU­NIS­TIČKI MO
ne uzrokuju infekciju, ali je mogu uzrokavati u određenim uvjetima
KONTAM­INACIJA
prisustvo MO
DEKONT­AMI­NCAIJA
odstra­nji­vanje MO, dezinf.+ steril­izacija
INFEKCIJA
upala uzrokovana MO
 
ulazak i razmno­žavanje patogenih MO
MO ne savlada fiz. barijeru
na mjesto dolate naše Imuno. stanice koje napadaju (LOKALNA INFEKCIJA)
UPALA
borba MO i imuno. stanica
EPIDEMIJA
obolij­evanje većega broja ljudi na određenom području u kratkom razdoblju
PANDEMIJA
- širenje neke bolesti na velika prostr­anstva,
ENDEMIJA
bolesti koje su dugotr­ajnije prisutne na određenom područ­ju/­pop­ulaciji
Patogn­omo­ničan znak ili simptom
specifičan za samo jednu bolest
VOGRALIKOV LANAC
5 uvjeta za nastanak infekcije
1. IZVOR
osoba, predmeti, životinje, hrana, voda, zrak, tlo
2. PUT PRIJENOSA
kontakt, kapljični put, FEKO-O­RALNI (prljave ruke>u­sta), alimen­tarni, spolni, krv,ve­rti­kalni, vektori
3. ULAZNA VRATA
ingestija, inhala­cija, kroz kožu, sluznice
4. PATOGE­NOST, VIRULE­NICJA i BROJ MO
PATOGE­NOST- sposobnost izazivanja bolesti
 
VIRULE­NCIJA- stupanj patoge­nosti
 
BROJ- dovoljna količina da izazove bolest (infek­tivna doza)
5. DISPOZ­ICIJA
sklonost za obolje­vanje
SEPSA/ SEPTIK­EMIJA
RAST I RAZMNO­ŽAVANJE MO UNUTAR KRVI PRAĆEN INFEKCIJOM NEKOLIKO ORGANA
BOLNIČKA INFEKCIJA
infekcija – infekcija nastala za vrijeme boravka bolesnika u stacio­narnoj zdravs­tvenoj ustanovi, nakon 48 hospit­ali­zacije ili ambula­ntnog liječenja
IJATROGENA INFEKCIJA
infekcija koja je nastala za vrijeme dijagn­ost­ičkih i/ili terapi­jskih zahvata kao posljedica propusta zdravs­tvenog djelatnika

IMUNOD­EFI­CIJ­ENCIJA

IMUNOD­EFI­CIJ­ENCIJA
NEDOST­ATATAN ILI NEUČIN­KOVIT IMUNOLOŠKI SUSTAV
 
stanje u kojem je sposobnost imunol­oškog sustava da se bori protiv MO kompro­mit­irana ili odsutna
 
POSLJE­DICE: TEŠKE INFEKCIJE, TUMORI, AUTOIMUNE BOLESTI
Fiziološka
novoro­đenčad i trudnice
Patološka
uređena:
genetski nedostatak
 
Stečena:
sistemske bolesti (alkoh­olizam, AIDS, HEP. C i B)
   
imunos­pur­esivna terapija (kemot­era­peu­tici, zračenje, kortik­ost­eroidi)
   
tumori imunol­oškog sustava
   
kod teško bolesnih, starijih osoba ili hospit­ali­ziranih bolesnika
KAKO SE MANIFE­STIRA?
ponavl­jajućim infekc­ijama koje su teške, kompli­cirane, otporne na liječenje i uzrokovane neuobi­čajenim mikroo­rga­nizmima
tipično infekcije gornjih i donjih dišnih putova
 
IMUNOK­OMP­ROM­OTIRANE osobe
OSOBE KOJE SU IMUNOD­EFI­CIJENTE
 
IMUNOK­OMP­ETENTNE osobe
ZDRAVE
PREVENCIJA
kvalitetno hraniti, održavati dobro osobnu higijenu i izbjeg­avati u prehrani slabo termički obrađenu hranu i dolazak u dodir s ljudima koji boluju od zaraznih bolesti
 
indust­rijski pakiranu vodu
 
izbjeg­avati pušenje, droge
 
pažljiva briga o zubima
 
cijepe se, ali samo “umrtv­ljenim” cjepivom
  
REAKCIJE
ALERGIJA ili ALERGIJSKA REAKCIJA
reakcije preosj­etl­jivosti na strane antigene
 
unutar nekoliko minuta od susreta sa antigenom ALERGENA
 
nutritivni
inhala­torni
 
kontaktni
medika­mentni
KAKO NASTAJE ALERGIJSKA REAKCIJA
1. SENZIB­ILI­ZACIJA
prvo izlaganje alergenu pri čemu nema vidljive reakcije
ulaskom alergena makrofazi ih fagoci­tiraju i prenose u obližnje limfne čvorove
   
dočekaju limfociti T i B te ga prepoznaju kao strani antigen
 
LyT potiču stvaranje velikog broja eozinofila i mastocita koji sadrze velik broj zrnaca bogatih medija­torima alergijske reakcije (najpo­znatiji je HISTAMIN)
 
LyB potiču stvaranje protut­ijela razreda IgE spečif­icnog za taj alergen
protut­ijela se vežu za mastocite i čekaju ponovni susret s alergenom
 
MASTOCITI
posebna vrsta leukocita koja nastaje u koštanoj srži,
   
imaju ključnu ulogu u alergi­jskim reakcijama i obrani organizma od parazita!
2. ALERGIJSKA REAKCIJA
burna reakcija koja nastaje pri ponovnom susretu s istim antigenom
antigen alergena se veže na IgE protut­ijela koja su na mastoc­itima – aktivacija mastocita
   
mastociti oslobađaju HISTAMIN
   
histamin uzrokuje širenje krvnih žila i njihovu propusnost

INTRAH­OSP­ITALNE INFEKCIJE

nakon 48
do 3o dana nakon operac­ijskih zahvata
sporad­inčna
infekcija u jednog bolesnika
epidemija
pojava dva ili više slučaja infekcije uzrokovana istim uzročn­iko­m/m­jes­to/­pos­tup­ak/­kratko vrijeme
endemija
pojava ili perzis­tiranje infekcija uzroko­vanih istim uzročn­ikom, povezanih mjestom i/ili postupkom, u malom broju, ali u produl­jenom vremenskom javljanju
Alertni mikroo­rga­nizmi
mikroo­rga­nizmi višestruko otporni na antimi­krobne lijekove, ili mikroo­rga­nizmi posebne patoge­nosti, ili posebnog epidem­ijskog potenc­ijala
RIZIČNA SKUPINA
hospit­ali­zirani bolesnici
 
Imunok­omp­rom­itirani bolesnici
 
kirurški bolesnici
 
nedono­ščad, novoro­đenčad, dojenčad
 
stariji, invalidi, s psih. problemima
 
s opeklinama
 
na intenz­ivnoj, na hemodi­jalizi
FAKTORI RIZIKA
1. IJATROGENI
kontam­inirane ruke medici­nskog osoblja
2. ORGANI­ZAC­IJSKI
kontam­inirana medicinska oprema, raspored radnih prostorija i bolesn­ičkih soba, broj bolesnika u sobama, broj osoblja po bolesniku
3. VEZANI UZ BOLESNIKA
– težina osnovne bolesti, imunok­omp­rom­iti­ranost, dužina boravka u bolnici, infekcija MO fiziol­oškom mikrof­lorom ili oportu­nis­tičkim patogenima
NAJČEŠĆI UZROČNICI
bakterije:
Staphy­loc­occus aureus, Staphy­loc­occus epider­mid­is,­Esc­her­ichia coli, Strept­ococcus
virusi:
Hepatitis A, Coxackiae grupe B, Rotavirusi
temeljni klinički znak bolničke infekcije jest novona­stala vrućica u hospit­ali­ziranog bolesnika
  
VODEĆE BOLNIČKE INFEKCIJE
Infekcije mokraćnog sustava
Bolničke pneumonije
Infekcije kirurških rana
Bakter­ijemija
MJERE SPRJEČ­AVANJA
pregled pacijenta
 
provedba sanita­rno­-hi­gij­enskih postupaka pri radu
 
cišćenje prostorija
 
dezinf­ekcija instru­menata
 
steril­izacija opreme
 
aseptični, antise­ptički i higijenski postupci pri radu

BORBA PROTIV INFEKCIJE

1. FIZIOLOŠKE BARIJERE +
imuno. sustav
2. PREVEN­TIVNE MJERE
redovito pranje ruku nošenje zaštitne opreme mjere dezinf­ekcije i steril­izacije aseptični, antise­ptički i higijenski postupci pri radu
3. PRIMJENA ANTIMI­KROBNIH LIJEKOVA
4. IMUNOP­ROF­ILAKSA, SEROPR­OFI­LAKSA, KEMOPR­OFI­LAKSA
  
DEZINF­EKCIJA
skup postupaka kojima selektivno smanjujemo broj mo.
 
mehaničkim i fizikalnim postupcima te kemijskim sredstvima
ANTISE­PTICI
smanjuju broj MO, ne djeluju na spore
STERIL­IZACIJA
postupak uništa­vanja svih vrsta i svih oblika mikroo­rga­nizama (spore, mikoba­kte­rije, virusi bez ovojnice)
KONTROLA:
FIZIKALNA
mjerni instru­menti na uređajima za steril­izaciju
KEMIJSKA
primjena kemijskih indikator trakica
BIOLOŠKA
primjena spora bakterija roda Bacillus
 
1x mjesečno nakon kvara steril­izatora nakon dužeg stajanja steril­izatora izvan upotrebe kod steril­izacije implantata (srčani zalisci, umjestni kukovi, proteze…)
CIJEPL­JENJE
INAKTI­VNIRANO CJEPIVO (UMRTV­LJENI UZROČNIK)
 
ATENIURANO CJEPIVO (ŽIVI OSLABLJENI UZROČNIK)
AKTIVNA IMUNIZ­ACI­JA=­IMU­NOP­ROF­ILAKSA
PASIVNA IMUNIZ­ACIJA (primjena gotovih protut­ije­la)­=SE­ROP­ROF­ILAKSA
 
tetanu­s,b­jes­noć­a,v­irusna žutica­,va­ričela
KEMOPR­OFI­LAK­SA=­PRI­MJENA ANTIMI­KROBNIH LIJEKOVA
kolera, tuberk­uloza, malarija, mening­okokne bolesti, hemophilus influenzae
(REZIS­TEN­CIJA) BAKTERIJA NA ANTIBI­OTIKE
1. PRIROĐENA (primarna ) otpornost – bakterija ju ima od svog nastanka
 
2. STEČENA (sekun­darna ) otpornost- bakterija ju stječe kontaktom s antiba­kte­rijskim lijekom na kojeg je prije bila osjetl­jiva, a mutacijom gena postaje neosje­tljiva
 
KRIŽNA OTPORNOST- pojava otpornosti mikroo­rga­nizama na antimi­krobni lijek iz određene skupine, koja istodobno podraz­umijeva otpornost i na ostale članove iste skupine antimi­krobnog lijeka